Prehrana

Prehrana malog i predškolskog djeteta

Zdrave prehrambene navike tijekom ranog djetinjstva od vitalnog su značaja za uspostavljanje pravilnog rasta i razvoja djeteta. Zato je važno znati što, koliko i na koji način valja ponuditi djetetu. Inzistiranje na uravnoteženom jelovniku neophodno je i za imunitet, fizički i mentalni razvoj te smanjenje rizika od kroničnih bolesti koje se mogu pojaviti kasnije u životu.

Zdravstveni djelatnici, odgojitelji i svakako roditelji moraju biti svjesni da poremećaji u prehrani nose sa sobom niz sekundarnih problema, kao što su karijes, alergija, anemija, zaostajanje u rastu, pretilost, bulimija, anoreksija. Stoga je potrebno na vrijeme uočiti problem. Namirnice koje čine zdravu prehranu za djecu uključuju voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, mliječne proizvode te nemasne izvore proteina (meso).

S navršenom prvom godinom života dijete treba imati tri glavna obroka (doručak, ručak i večeru) i dva međuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno služiti žlicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin veći dio. Zanimljivi razgovori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je važno osigurati i dovoljno vremena. To ne znači da obrok treba trajati satima.

Roditelj pred dijete ne treba postavljati nerealne zahtjeve što se tiče količine hrane. Naime, dijete ima manje kalorijske potrebe nego u prvoj godini života, a i više je zainteresirano za svijet koji ga okružuje i “zaboravlja” jesti. Ipak, ne preporučuje se dijete hraniti kroz igru. Obrok je dnevna aktivnost kao i svaka druga i ne treba joj pridavati posebnu pažnju.

U prvoj godini dijete naraste prosječno 25 cm i utrostruči porođajnu težinu. U drugoj godini života dobije na tjelesnoj težini 2,5 kg u prosjeku, a od treće do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg godišnje. U drugoj godini naraste prosječno 12 cm, a od treće do sedme godine 6 do 8 cm na godinu. Kalorijske potrebe od rođenja do 15. godine života kontinuirano opadaju od 100 do 50 kcal/kg. U obroku bi zastupljenost ugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelančevina 10 do 15% i masti 35 do 45%.Jelovnik treba svakog dana sadržavati mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, povrće, voće te kruh i proizvode od žitarica. Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predškolske dobi trebalo bi sadržavati 3,2% mliječne masti. Od mesa, prednost se daje mesu peradi i ribi, kuhanim ili pirjanim, a ne pečenim i prženim. Povrćem se unose biljna vlakna koja povećavaju volumen stolice i pridonose njenoj regulaciji. Ono je, kao i voće, izvor vitamina i minerala. Kruhom i žitaricama osigurava se energija i vitamini B-skupine.

Jaje je također vrijedna namirnica. Žumanjak je bogat fosfolipidima, lecitinom i željezom, a bjelanjak je izvor bjelančevina. Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehrani djeteta posavjetuju s pedijatrom. U pripremanju obroka, žličica maslinovog ulja koristan je dodatak i dijete treba navikavati na specifičan miris i okus te vrijedne namirnice. Od tekućine, prednost treba dati vodi za piće iz slavine ili pakiranoj u boce. Nakon prve godine života vodu za piće više nije potrebno prokuhavati.

Različite “grickalice” potpuno su beskorisne. Bespotrebno opterećuju organizam nekvalitetnim masnoćama i solju te remete redovite obroke. Ni ostalu hranu nije potrebno dosoljavati.

U predškolskoj dobi treba izbjegavati lješnjake, kikiriki, bademe, tvrde bombone, jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, što uzrokuje potpuno ili djelomično zatvaranje dišnog puta i iziskuje hitnu medicinsku intervenciju.

Proslava rođendana u vrtiću

Kako bi spriječili nastanak nekih alergija kod djece i podržali zdrav stil života od najranije dobi, kod proslave rođendana bombone i razne grickalice smatramo nepotrebnima. Molimo Vas da rođendansku proslavu obogatite svježim ili suhim voćem, te ako želite možete donijeti tortu s deklaracijom. Također i sokovi neka budu što prirodniji.

Osigurajmo im zdravo odrastanje!