Posebni programi

Posebni program ranog učenja engleskog jezika

DV Košnica provodi program ranog učenja engleskog jezika od 2012. godine temeljem Suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (Kl: 601-02/12-03/00303, Ur.broj: 533-21-12-0004). Program provodimo u tri odgojne skupine s djecom od navršene 4 godine do polaska u školu. Nositelji programa su odgojitelji educirani u području engleskog jezika i metodike poučavanja jezika s djecom predškolske dobi. Program se provodi kontinuirano, tijekom cijelog dana, u vrtićkim skupinama redovitog i smjenskog programa.

Programi ranog učenja stranih jezika usko su povezani s interkulturnim odgojem. Pojam interkulturnog odgoja podrazumijeva toleranciju prema različitosti, dijalog i upoznavanje drugih kultura, osvještavajući istovremeno zajednička ishodišta. Elementi interkulturalnosti, čiji je sastavni dio upoznavanje jezika i kulture, doprinose odgoju djece na najbolji mogući način; razvijaju svijest o jednakosti ljudi, toleranciji prema različitome i otvorenosti novim spoznajama. Pritom je bitno voditi brigu o načinu kako djeca u toj dobi uče, spoznajama o njihovom kognitivnom i psihoemocionalnom razvoju, kako bi se učenje događalo na prirodan način, kroz igru kao specifičan način putem kojega djeca uče.

Program ranog učenja engleskog jezika – posebni ciljevi i zadaće

Kako je strani jezik, a posebno engleski, postao neophodna kompetencija suvremenog čovjeka, a u skladu sa znanstvenim spoznajama o iznimno lakom usvajanju stranih jezika u prvim godinama života, držimo da su integrirani programi ranog učenja stranog jezika u vrtićima i izvaninstitucionalnom kontekstu opravdano u tendenciji porasta.

U planiranju programa od posebno velike pomoći bilo nam je istraživanje A. Silić „Prirodno učenje stranoga (engleskoga) jezika djece predškolske dobi“, Mali profesor, Zagreb, 2007., u kojemu smo pronašli niz poticajnih razmišljanja i ideja, kao i popis materijala i literature iz ovog područja. Cilj nam je poticati interes djeteta za strani jezik, njegovo razumijevanje i postepenu uporabu kroz igru i redovite aktivnosti.

Što želimo postići s djecom?

  • Usvajanje osnovnog jezičnog vokabulara (receptivnog i ekspresivnog)
  • Razvijanje osjetljivosti za strani jezik (sustav fonema, sintagmi, fraza/razumijevanje, funkcionalna primjena, usvajanje intonacije)
  • Poticanje komunikacije na stranom jeziku

Što rade odgojitelji?

  • Primjena funkcionalno-pojmovnog pristupa učenju stranog jezika, koje se odvija u skladu s komunikacijskim potrebama te psihološkim, emocionalnim , intelektualnim i sociokulturnim iskustvima djeteta
  • Razvijanje jezične djelatnosti u djeteta; najprije aktivnog slušanja, a potom ponavljanja i aktivnog govorenja
  • Upotreba metode indukcije; od jednostavnijega ka složenom, od pojedinačnoga ka uopćenom

Kako surađujemo s roditeljima?

  • Poticanje aktivne uloge roditelja u procesu ranog učenja stranog jezika
  • Kontinuirano informiranje roditelja o napretku djeteta i povremena prezentacija postignutoga

Kako provodimo program?

  • Priređujući bogato materijalno okruženje kroz integracijski pristup; prostor koji omogućuje slobodno kretanje i druženje djece, daje mogućnost izbora između različitih aktivnosti te se kontinuirano mijenja i prilagođava njihovim željama i potrebama
  • potičući spontano, situacijsko učenje kroz igru i priređene poticaje, što će omogućiti spontano usvajanje značenja i potom razmjenu poruka na stranom jeziku; odgojitelj priređuje situacije u kojima zajedno s djecom sudjeluje u radnjama i aktivnostima koje im cijelo vrijeme objašnjava i prevodi te na taj način omogućuje prelazak s neverbalne u praktičnosituacijsku komunikaciju (prema Silić: „Prirodno učenje stranog (engleskog) jezika djece predškolske dobi“, Mali profesor, Zagreb, 2007.)
  • potičući afektivno povezivanje djece s odgojiteljima i drugom djecom, koja će pomoći uspostavljanju komunikacije na stranom jeziku
  • tijekom cijelog dana koristiti sve situacije za komunikaciju na engleskom jeziku, kako bi djeca taknu komunikaciju prihvatila kao prirodnu, a ne rezerviranu za određeno vrijeme i posebno za to određeno mjesto
  • stvarajući bogato jezično okruženje (pjesmice, brojalice, igrokazi, crtani filmovi, interaktivne igre na računalu i ostala didaktička sredstva) kojima se potiču sva osjetila djece (slušanje, vizualna percepcija, pokret, ritam)
  • koristeći lutke, kao iznimno sredstvo u jezičnom posredovanju
  • ne držeći se određenog metodičkog pristupa, nego prateći reakcije djece, stalno mijenjajući i prilagođavajući pristup njihovim potrebama i željama
  • potičući suradnju starije i mlađe djece u grupi
  • potičući uključivanje roditelja, posebno izvornih govornika engleskog jezika
  • kontinuirano afirmativno reagirajući na komunikaciju djece na engleskom, pružajući im potporu i povratnu informaciju